среда, 16. октобар 2013.

Obelezen Evropski dan posvećen srčanom zastoju


U Skupštini AP Vojvodine danas je obeležen
Europski dan posvećen srčanom zastoju , predstavljanjem projekta " Pokrenimo srce " , u organizaciji Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo , socijalnu politiku i demografiju , Resuscitacionog saveta Srbije i pokrajinskog parlamenta .

Obraćajući se prisutnim pokrajinski poslanicima , predsjednik Skupštine AP Vojvodine Ištvan Pastor je istaknuo da je jedan od razloga što je Europski parlament proglasio 16. oktobar Danom posvećenom srčanom zastoju , činjenica da u Evropi godišnje umre 350.000 ljudi od srčanog zastoja .


Imajući u vidu da statistika govori da u saobracajnim udesima pogine 28.000 ljudi u Europi na godišnjem nivou i činjenicu koliko se ulaže u sigurnost saobracaja , možemo zaključiti gdje se nalazimo vezano za ambicije pružanja prve pomoći " , rekao je Pastor i dodao da se Skupština APV sa zadovoljstvom priključila ovoj akciji .

недеља, 13. октобар 2013.

Mr Bean - CPR ili dali je bolja bilo kava pomoc nego nista neraditi


Bolje bilo kava pomoc nego nikava - Koliko je ta tvrdnja  tacna...



Uvrezeno je misljenje da je bolja bilo kava pomoc nego nikakva.

Pogledajte ovaj spot i razmislite o toj tvrdnji..

Dali je neznanje pri pruzanju pomoci izgovor,

Dali pomoc unesrecenom treba da pruza bilo ko,  bilo kako, te da sve sto se dogodi pokriva izgovor radio sam u skladu sa svojim znanjem i mogucnostima.

Ko treba da obucave osobe i kako.

Kad vec nema altuizma treba da ima propisa i zakona.












субота, 12. октобар 2013.

JEDAN ZIVOT, JEDNO SRCE, DVE RUKE


Iznenadni srcani zastoj - globalni izazov






U Evropi godisnje od iznenadnog srcanog zastoja strada vise od 700.000 ljudi.

To je kao da svaki dan se tri putnicka aviona sruse i svi putnici poginu.



U saobracaju strada godisnje oko 28.000 ljudi. Znacajno manje nego od srcanog zastoja.

Materijalna steta i nadoknade osiguravajucih drustava - ucinile su da se uloze ogromna sredstva i napori da se oblast saobracaja ucini izuzetno bezbednom.

Potrebno je da se ulozi mnogo rada i napora i vrlo malo sredstava da se godisnje spase preko 100.000 ljudi u Evropi.

U cilju podizanja opste svesti o potrebi delovanja u ovoj oblasti, Evropski parlament je 2012 godine usvojio deklaraciju kojom su pozvane sve zemlje clanice da u ovoj oblasti njihovi nacionalni, regionalni i lokalni parlamenti - donesu potrebna dokumenta i izgrade mehanizme koji ce koja ce podstaci ljude da pomognu drugima.

Pomoc iz neposredne okoline je od presudnog uticaja na prezivljavanje iznenadnog srcanog zastoja, a primene mera osnovne zivotne podrske kupuju vreme i cuvaju srcanhi misic ali i sprecavaju ostecenje mozga unesrecenog.

Belgijski Resuscitacioni savet pripremio je ovaj video zapis kao deo acije koju trenutno sprovodi u cilju povecanja broja pruzenih mera pomoci od strane ocevidaca iznenadnog srcanog zastoja.




петак, 11. октобар 2013.

Еврoпски дан "Покренимо срце” - European Restart a Heart Day

Spasimo 100.000 života!


Prvi Evropski dan “ Pokrenimo srce”- posvecen je iznenadnom srcanom zastoju.



Iznenadni srcani zatoj je stanje u kome srce iz razlicitih razloga prestane funkcionisati kao pumpa, te i pored postojanja elektricne srcane aktivnosti ono nevrsi funkciju pumpanja krvi.

Nauka je dokazala a i primeri iz mnogih sredina da je u tim situacijama od ogromnog uticaja na prezivljavanje pomoc od neposredne okoline – pruzena pre dolaska ekipe hitne pomoci.

Potrebo je  da obučimo nase sugrađane  da pomognu kada kod unesrecenog dodje do iznenadnog srcanog zastoja. 

Brojne manifestacije u citavoj Evropi ce se odrzati  16. oktobra, imaju za ciljnu grupu mladu populaciju širom Evrope,

Ovih dana, članovi Evropskog Parlamenta će biti obučavani kako da ožive unesrećenu osobu I kako da koriste automatski spoljašnji defibrillator ( AED ).



Sirom Evropskog kontinenta ce biti održane brojne manifestacije uz saradnju i podršku Nacionalnih Resuscitacionih Saveta.





Godišnje oko  350,000 Evropljana doživi srčani zastoj van bolnice. U našoj zemlji broj umrlih od srčanog zastoja je oko 25,000 ljudi godišnje.
To se može desiti bilo gde, na ulici, na random mestu, tokom vežbanja ili bilo kog drugog napora, u najvećim brojem ipak,  kod kuće.

Trenutno, manje od jednog u deset osoba preživi.

U britaniji ce se izvrsiti obuka svih skolskih nastavnika, u tom cilju napravljeen je ovaj spot.

Od iznenadnog srcanog zastoja stradaju i mlade osobe, osobe ispod 30 godine.


Vase ruke mogu spasiti zivot - spot belgiskog resuscitacionog saveta
Svi nastavnici u Briraniji obucice se za primenu mera CPR.



Kardiopulmonalna resuscitacija ( KPR ) primenjena odmah od strane laika povećava preživljavanje 2 do 3 puta. Istina je da se ona primenjuje vrloretko, u svakodnevici primenjuje jednom od pet slucajeva u vanbolničkog srcanog zastoja u zemljama koje tu pojavu organizovano prate.

Koliko se puta primeni u Srbiji, nema pouzdanih podataka, jer strucna misao u Srbiji neprati na odgovarajuci nacin pojavu iznenadnog srcanog zastoja i nepostoji valjana dokumentacija o tome.



U ebropskim okvirima smtra se da primena mera KPR od strane ocevica – laika moze dovesti do povecanja procenta prezivljavanja.

Povecanje ovog procenta za može spasiti 100,000 života godišnje u Evropi.  

Nažalost, vrlo mali broj osoba koje su doživele srčani zastoj dobija ovu vitalnu pomoć na vreme kako bi im se spasio život - govori naučna statistika.

Što više ljudi nauči kako ponovno pokrenuti srce to može spasiti 100,000 života širom Evrope.

KPR od strane laika na mestu zadesa, široko varira u Evropi, od niskih 12% u Andaluziji I Španiji, 15% u Nemačkoj do izuzetno visokih 61% u Holandiji ili 59% u Švedskoj.

Stopa preživljavanja takođe varira, u mahom Istočno-Evropkim zemljama iznosi 6%

Holandija I Norveška sa odličnim odzivom laika koji primenjuju KPR beleže vrlo visokih 40%. 

Ukoliko bi mogli povećati stopu primene mera KPR od strane laika u Evropi na nivo najuspešnijih nacija, oko 100,000 života bi mogli spasiti na kontinentu” ističe Dr Violetta Raffay, predsedik Resuscitacionog Saveta Srbije, dodajući da ako bi više ljudi bilo obučeno npr. na ključnim javnim mestima kao što su aerodromi, teretane, hoteli, itd., i ukoliko bi više AED uređaja bilo postavljeno na strateški važnim tačkama, blizu 50% smrti uzrokovano srčanim zastojem bi efektivno bilo prevenirano.

Kako bismo na pravi nacin prikazali znacaj iznenadnog srcanog zastoja pretvoricemo brojke koje smo izneli, procenjenih 350,000 smrti od vanbolničkog srčanih zastoja je jednako 1,000 smrtnih ishoda svakog dana svake godine:

Da bi to bilo slikovitija  to odgovara  padu 2 krcata džambo džeta bez preživelih svakog pojedinačnog dana.

Upoređenja radi u Evropi godišnje ukupno 28,000 ljudi pogine u saobraćajnim nersećama.

Uprkos ovim pokazatlejima, ulaganja u bezbednost u saobraćaju I sigurnost vozilasu godišnje višestruko veća od onih koji se investiraju u KPR.

Kampanja ERC-a Pokrenimo srce je usledila nakon Deklaracije Evropskog Parlamenta tokom juna 2012 godine nakon poziva zemlje članica da uspostave i usvoje Evropsku nedelju podizanja svesti o srčanom zastoju sa ciljem poboljšanja kako saznanja tako i edukacije stanovnika, lekara i drugog medicinskog osoblja.

Primenom mera KPR ne možete ništa loše uraditi, jedino loše jeste, ako se ništa ne radi.

Kao dodatna aktivnost, za decu uzrasta od 12-16 godina i starije tinejdžere, Evropski dan “Pokrenimo srce” će takođe imati za cilj obuku nastavnika, roditelja, glasnogovornika i političara kako pružiti vitalnu pomoć. ERC će mobilisati i koristiti svu raspoloživu podršku Nacionalnih resuscitacionih saveta kako bi se promovisala kampanja, uključujući štampani materijal, propagaciju primene mera KPR kroz najraznovrnije manifestacije ne samo za odrasle, već I za decu, omladinske organizacije i sportske klubove.

Promocija uključuje i korišćenje popularnih društvenih mreža.

Političari Evropskog parlamenta će 16. Oktobra prosusvovati I aktivno učestvovati obuci primene mera osnovne životne podrške u okviru aktivnosti Evropskog dana “Pokrenimo srce”.


Mere KPR-a su mnogo jednostavnije nego što to većina ljudi misli i što je najvažnije spasava živote. I najmanji pomak u primeni ovih mera će dati značajno poboljšanje procenta preživljavanja od srčanog zastoja. 

четвртак, 10. октобар 2013.

16 oktobar 2013 Evropski dan “Pokrenimo srce”



Prvi Evropski dan “ Pokrenimo srce”- posvecen je iznenadnom srcanom zastoju.

Iznenadni srcani zatoj je stanje u kome srce iz razlicitih razloga prestane funkcionisati kao pumpa, te I pored postojanja elektricne srcane aktivnosti ono nevrsi funkciju pumpanja krvi.
Nauka je dokazala a I primeri iz mnogih sredina da je u tim situacijama od ogromnog uticaja na prezivljavanje pomoc od neposredne okoline – pruzena pre dolaska ekipe hitne pomoci.
Potrebo je  da obučimo nase sugrađane  da pomognu kada kod unesrecenog dodje do iznenadnog srcanog zastoja.

Cilj tih nastojanja je ponovno pokretanju srca kod osoba koje su doživele srčani zastoj –

Brojne manifestacije u citavoj Evropi ce se odrzati  16. oktobra, imaju za ciljnu grupu mladu populaciju širom Evrope,

Ocekivani rezultat je da se promeni veoma niski procenat preživljavanja  srčanog zastoja koji se dešava van bolnica.

Ovih dana, članovi Evropskog Parlamenta će biti obučavani kako da ožive unesrećenu osobu I kako da koriste automatski spoljašnji defibrillator ( AED ).


Političari Evropskog parlamenta će 16. Oktobra prosusvovati I aktivno učestvovati obuci primene mera osnovne životne podrške u okviru aktivnosti Evropskog dana “Pokrenimo srce”

Štampani propagandni materijal će biti distribuiran na različitim jezicima  pa I na srpskom iako Srbija nije formalno clan evropskog parlamenta. 

Kalendar tih akivnosti vidljiv je na sajtu posvecenom ovome http://www.restartaheart.eu/#what



уторак, 8. октобар 2013.

KO PRUZA PRVU POMOC

Sta sme da radi berberin a sta izuceni berberin?


           Davne 1851 godine ministar unutrasnjih poslova Srbije doneo je uredbu kojim je utvrdjeno sta sme a sta nesme da radi berberin, odnosno izuceni berberin.
           Berberi su u to vreme bili vazni ljudi, pruzali su pomoc povredjenima, previjali rane, brinuli o bolesnima, u nedostatku lekara.
           Tako je Uredbom ministra utvrdjeno da samo izuceni berberin, sa polozenim ispitom moze krv pustati iz zila ili kupicama, zube vaditi, rane previjati, pijavice metati.
           Ministar je nalozio da se razlikuje berberin od izicenog berberina i da onaj koji nema polozen ispit a radi ono za sta nije poducen ce biti po zakonu kaznjen.

           Nedugo zatim formirana je 1858 godine skola za izucene berbere i doneta uredba sa cime se izuceni berberin sme baviti.
           Pocetkom 1859 godine objavljen je udzbenik za izucene berbere, po kome su se isti skolovali.
Samo tri primerka ove knjige su sacuvana do danas. Jedan primerak nije dostupan javnosti a onaj sto je medju raritetima matice srpske slikali smo za Vas i evo sta kaze na pocetku knjige ministar unutrasnjih poslova Srbije te davne 1851 - 1859 godine.

Kako je to bilo definisano u Srbiji pocetkom druge polovine 19 veka.




Vidimo da je 1851 ministar unutrasnji poslova u Srbiji uocio potrebu da se oblast pruzanje prve pomoci uredi.

Potom je 1858 godine osnovana nastava na visokoj skoli u beogradu za izucene berbere.


          Dakle 1859 u Srbiji je prvu pomoc kod obamlosti mogao pruzati samo izuceni berberin sa polozenim ispitom o tome na Visokoj skoli u Beogradu.

         Ovaj udzbenik mozete naci u biblioteki Matice srpske u citaonici raritetnih izdanja.
Nekako jednovremeno Uprava grada Beograda nalozila je kocijasima da za nadoknadu merice zobi imaju voziti bolesnike lekaru.
         Laza lazarevic vrsi prvu lekarsku intervenciju na terenu - na Senjaku kada je jednom cobaninu voz odsekao nogu izasao je kocijama na intervenciju.
         Novimama je nalozeno da pozitivno pisu o onima koji su spasili utopljenika ili obesenika, i da im se daje novcana nagrada.

         Bilo je to ukupno u Evropi vreme humanizma i nacionalnog romantizma- na mnogim Univerzitetima su bile prisutne studije o resuscitaciji utopljenika, obesenika, resuscitaciji posle udara struje - nekako tih godine izvesni LEOPOLD PINCUS TEMISVARIENZIS brani doktorku disertaciju DE ASFIXIO na Budimskom univerzitetu i govori o resuscitaciji opisujuci - obezbedjivanje disajnog puta tubom od gumi arabici koja se plasira ad laringeam, opisuje da se masira grudni kos i abdomen - naizmenicno i da se telo utopljenika treba draziti strujom.

       Sta jos neznamo...




субота, 5. октобар 2013.

10 saveta za uspešan AED program




Deset saveta za uspešan AED program

autor  - Damir Huseinovic




1.            Smatrajte AED program kao dugoročni projekat.
2.            Kvalitetna obuka je osnov uspešne primene AED uređaja.
3.            Značaj visoko kvalitetnog KPR-a.
4.            Obučite spasioce ŠTA da rade umesto da im objašnjavate ZAŠTO to da rade.
5.            Posvetite pažnju planiranju i praćenju obuke spasilaca.
6.            Kupite AED od renomirane kompanije koja proizvodi više tipova uređaja.
7.            Naučite svakoga da prepozna iznenadni srčani zastoj (SCA), da svako zna gde se nalaze AED uređaji i kako da stupi u kontakt sa nekim ko je obučen da ga primeni.
8.            Planirajte troškove potrošnog materijala, defibrilacionih elektroda i baterija, za period od minimum sledećih pet godina upotrebe.
9.            Obratite pažnju na pribor koji će pomoći spasiocu prilikom pristupa žrtvi.
10.       Pozitivan psihološki efekat pokušaja spasavanja na ljude u vašoj organizaciji.


1.     Smatrajte AED program kao dugoročni projekat.

Uvođenje AED programa je kao investiranje. On se isplati dugoročno. Nameravate da kupite AED programe i da ih instalirate?
Koliko dugo će oni biti u upotrebi pre nego što u vašoj organizaciji odluče da ih zamene? Pet godina? Deset godina? Više? Neka to bude vaš vremenski limit. Mogli biste pomisliti da će projekat, za mesec ili dva, kada vaši AED uređaji budu instalirani, a spasioci volonteri obučeni, biti okončan.
To nije tako.
Dobar AED program zahteva dobrog menadžera, a taj menadžer treba da posmatra stvari iz dugoročne perspektive. Na kraju, spasavanje osobe koja je kolabirala mora biti obavljeno u svega nekoliko minuta.
Tih nekoliko minuta zahteva dugotrajnu pripremu i spremnost.


2.     Kvalitetna obuka je osnov uspešne primene AED uređaja.

Odluka o tome koji ćete AED instalirati u svojim prostorijama nije najvažnija. Postoje razlike između AED uređaja, ali nije presudno koliko je vaš aparat dobar ako vaši spasioci nisu dovoljno dobro obučeni da brzo donesu AED i da ga brzo i tačno primene, i bez obzira na to da li im je savetovano da primene šok ili ne,  počnu da obavljaju visokokvalitetan KPR i nastave s tim dok ne stigne stručna medicinska pomoć. Kod uspešnog spasavanja, spasilac je taj koji spašava, a ne AED.
Ako vaši spasioci nisu dobro obučeni, neće biti ni mnogo važno koji AED imate.
Prodavac AED može da vam kaže da je njegov AED najbolji zato što „neobučeni spasioci mogu njime da primene elektrošok "deliver a shock“. Nemojte poverovati takvom pojednostavljenju.
U realnom svetu, neobučeni spasioci ili pokušavaju da pronađu nekoga ko zna šta treba da se radi, ili zovu 194 i čekaju hitnu pomoć.
Oni ne žele da imaju posla sa nečim što izgleda kao beživotno telo i ne žele da se sramote u javnosti. Ako su pravilno obučeni, neće im nedostajati pribranost i hrabrost i moći će da deluju brzo i odlučno.
Planirajte da obučite svoje spasioce, bez obzira na to što vam izgleda da je vaš AED jednostavan za upotrebu.


3.     Značaj visokokvalitetnog KPR-a.

Svi vaši spasioci treba da budu sposobni da pruže visokokvalitetan KPR. U najnovijim smernicama ERC (European resuscitation Council), objavljenim 2010, jasno stoji da ishod spasavanja jedva da je poboljšan za poslednjih nekoliko decenija. Zašto je tako? Zato što spasioci suviše često koriste AED programe bez pružanja visokokvalitetnog KPR.
AED nije zamena za KPR, on povećava njegov učinak.

Ako se ne preporučuje šok nakon prve analize srca obavljene pomoću AED, onda je KPR neophodan. Jedino on može da spase žrtvu.

Ako se preporučuje šok, KPR je i dalje neophodan za preživljavanje. Istraživanje pokazuje da minut nakon davanja šoka, 60%-75% žrtava ima vrlo nizak ili uopšte nema krvni pritisak. Žrtvama kojima je upravo isporučen električni šok potrebna je, više nego bilo šta drugo, krv obogaćena kiseonikom tokom nekoliko minuta. Ovo se jedino može uraditi kompresijama grudnog koša dubine 5 do 6 cm, brzinom od 100 kompresija u minuti.


4.     Obučite spasioce ŠTA da rade umesto da im objašnjavate ZAŠTO to da rade.

Kod svake obuke, uvek je lakše zapamtiti ŠTA da se radi i KAKO da se radi ako znate ZAŠTO to radite. Isto važi i za AED i KPR obuku. Treba da budete sigurni da instruktori koji obučavaju vaše spasioce sami razumeju to, i da će ih podučiti ZAŠTO je KPR potreban (čak i ako postoji AED), a ne samo da im objašnjavaju  KAKO da to rade.

Ovo treba da uključi četiri ključna faktora KPR za spasavanje života:
·         Vraćanje krvnog pritiska žrtve na nivo koji je 10% do 30% od normalnog.
·         Snabdevanje srca oksigenizovanom krvlju. Najvažnija funkcija KPR kod žrtve bez svesti koja je upravo primila električni šok je snabdevanje srca krvlju. To je kao pokretanje automobila. Vaš električni sistem može da bude ispravan. Okrenete ključ i starter radi. Ali bez goriva, kola neće krenuti. Srce je kao automobil. Kada primi šok, potrebno mu je „gorivo“ u formi krvi.
·         Snabdevanje mozga oksigenizovanom krvlju. Čak i kada je žrtva reanimirana i  preživi, oštećenje mozga može ozbiljno da ugrozi kvalitet njenog života. KPR pomaže da se minimizuje oštećenje mozga održavajući cirkulaciju krvi ka njemu tokom dužeg perioda.
·         Odvođenje krvi koja se sakuplja u srcu nakon četiri ili pet minuta. Srce žrtve koja je bez svesti duže od četiri minute i koja nije primila KPR biće doslovno „naduvano krvlju kao balon“. Zašto? Zato što kada neko kolabira zbog iznenadnog srčanog zasoja, arterije prestaju da prenose krv, a vene ne. Još nekoliko minuta one i dalje dovode krv do srca. Čak i ako električna aktivnost tako nadutog srca pokazuje da se šok može primeniti, on neće imati efekta ako krv nije odvedena iz srca, a veličina srca vraćena na normalnu, za čega je potrebno svega jedan minut kvalitetnih kompresija grudnog koša.


5.     Posvetite pažnju planiranju i praćenju obuke spasilaca.
Kada ste napravili program, važno je da imate plan kako ćete očuvati spremnost spasilaca u vašoj organizaciji. Neko treba da prati ko je i kada prošao obuku, kao i da ažurira njihovu obuku. Prema ERC, maksimalni odnos student-instruktor za AED/KPR obuku ne bi trebalo da je više od šest. Ukoliko je vašoj organizaciji potrebno 20 obučenih ljudi za adekvatno pokrivanje, a broj obučenih osoba padne na 14 ili manje, treba odmah da napravite novu trening obuku.


6.     Kupite AED od renomirane kompanije koja proizvodi više tipova uređaja.

Neki proizvođači AED-a su već godinama van biznisa. To se događa zato što su otkriveni neki problemi u proizvodu, tokom njihovog korišćenja, koji su dovoljno ozbiljni tako da je Food and Drug Administration (FDA USA) naterala te kompanije da povuku sa tržišta i ponovo obrade veliki deo, ili možda sve svoje AED aparate. U takvoj situaciji mala kompanija medicinske opreme koja ne proizvodi drugu opremu teško može da izbegne da bude van biznisa.
Ne dozvolite sebi da posedujete uređaj za koji možda u skorijoj budućnosti nećete imati tehničku podršku.


7.     Naučite svakoga da prepozna iznenadni srčani zastoj (SCA), da svako zna gde se nalaze AED uređaji i kako da stupi u kontakt sa nekim ko je obučen da ga primeni.

Najbolji AED program će obučiti svakog u vašim organzacijama za KPR i za korišćenje AED-a. To je veoma retko moguće. Sertifikovana obuka ERC traje četiri časa. Neki ljudi iz vaših organizacija će dobiti ovu vrstu kompletne obuke, dok svi ostali treba da dobiju dovoljno informacija da bi prepoznali IZNENADNI SRČANI ZASTOJ i odmah preduzeli korake za spašavanje.
Naučite svakoga, pomoću e-mejla, dopisa ili na veoma kratkoj obuci kako da prepozna iznenadni srčani zastoj, kako vaš AED izgleda, gde su pozicionirani i kako najbrže doći do njih. Objavite ko je u vašoj organizaciji obučen za KPR i za primenu AED-a. Naučite svakoga da locira najmanje jedno obučeno lice i da donese najbiliži AED ako neko kolabira. Svi telefonski operateri, recepcioneri, osoblje za ljudske resurse i obezbeđenje treba da imaju ažuriran spisak obučenih, da bi svako mogao da im se obrati za momentalno kontaktiranje najbližeg obučenog spasioca.
Konačno, treba da ohrabrite svakog da ako vidi kolaps počne da pritiska grudni koš žrtve što je moguće pre, čak pre nego što stigne AED ili u potpunosti obučeni spasioc.



8.     Planirajte troškove potrošnog materijala, defibrilacionih elektroda i baterija, za period od minimum sledećih pet godina upotrebe.

Svakako će vas jako zanimati koliko će vaš AED program da Vas košta. Kupovina najjeftinijeg AED-a nije najsigurniji način da održite nizak nivo vaših troškova. Ne zaboravite da se dodatni pribor mora redovno menjati. Tipičan rok trajanja defibrilacionih elektroda je dve godine. Moraćete i redovno da menjate baterije. U zavisnosti od vašeg AED-a, baterije ćete možda morati da menjate godišnje ili mogu i da traju čak pet godina.
Kada kalkulišete "Ukupne troškove" za vaše AED-e, nemojte razmišljati samo o novcima koje ćete uložiti. Uzmite u obzir logistiku i glavobolje koje ona može da uzrokuje. Ako imate 5 AED-a u vašem programu, i vaše elektrode za defibrilaciju traju 2 godine a baterije 3 godine, tada će u narednih deset godina vašeg programa neko morati da instalira ukupno 60 raznih dodataka u različitim vremenima i na različitim mestima. Čak i ako su dodaci besplatni, ko će to da uradi? Kako će se to vremenski rasporediti, organizovati i pratiti?
Planirajte da razvijete sistem za te aktivnosti (tabela održavanja) ili se pretplatite na održavanje sistema od strane distributera opreme.


9.     Obratite pažnju na pribor koji će pomoći spasiocu prilikom pristupa žrtvi.

Kada ste u potpunosti obučili i opremili spasioce, postoji još dodatnog pribora koji bi bilo mudro isporučiti uz AED.
Makaze za sečenje odeće.
Veliki papirnati ubrus za brisanje znoja sa grudnog koša žrtve pre nego što se stave elektrode za defibrilaciju.
Brijač za uklanjanje viška malja sa grudnog koša. Muške osobe često imaju izuzetno maljav grudni koš, što može sprečiti kvalitetan kontakt sa elektrodom za defibrilaciju.
Par zaštitnih rukavica, radi zaštite spasioca.
Barijerna maska za veštačko disanje za vreme KPR-a.

Mnogi AED distributeri i proizvođači nude paket sa dodatnom spasilačkom opremom i priborom, koji se drži uz svaki AED. Razmislite o kupovini ovih paketa zajedno sa AED. Oni će vam pomoći da pružite najbolju podšku za svoje spasioce kada u vašoj organizaciji nečiji život visi o koncu.


10.  Pozitivan psihološki efekat pokušaja spasavanja na ljude u vašoj organizaciji

Nadamo se da će vaš AED program biti kao kupovina životnog osiguranja. Lepo je znati da to imate, ali je dobro ako ne treba da ga iskoristite. Ako je program veći i ako imate više ljudi oko vaših AED-a dnevno, veća je verovatnoća da ćete "imati događaj" tokom sledeće godine.
Ako i kada ga budete imali, kako će to uticati na ljude u vašoj organizaciji? Hoće li biti posledica?

U većini slučajeva, osoba koji doživi kolaps će verovatno biti Vaš zaposleni, rođak zaposlenog, ili posetilac koji se tu zatekao. Ko god to da bude, verovatno će je poznavati mnogo ljudi u vašoj organizaciji. Spasioce koji će pokušati da je spasu verovatno će poznavati još više zaposlenih iz vaše organizacije. Za veliki broj ljudi u vašoj organizaciji ovakav događaj će dugo ostati u sećanju i ta sećanja će se fokusirati na ono što se dogodilo za tih nekoliko strašnih minuta.

Ako su ljudi u vašem programu dobro obučeni i dobro opremljeni, šanse žrtve iznenadnog srčanog zastoja za preživljavanje su maksimalne, a sećanja koja ostaju u vašoj organizaciji će biti najbolja moguća. Ako žrtva preživi, vaša organizacija će se sećati da je život spašen, ako žrtva ne preživi svi u vašoj organizaciji – uključujući i vas kao menadžera programa - će se sećati da je sve učinjeno da se
SPASI ŽIVOT!



субота, 24. август 2013.

Evropska mreza nacionalnih resuscitacionih saveta

Resuscitacioni savet Srbije - jedan od najoganizovanijih i najrazvijenijih nacionalnih saveta u Evropi 

Resuscitacioni Savet Srbije već vise od 15 godina deluje isključivo zahvaljujući entuzijazmu i volonterskom radu svojih članova.

Analiza organizovanosti ERC ALS treninga u Evropi obavljena ovih dana utvrdila je da je pomalo nestvarnu činjenicu - Resuscitacioini savet Srbije jedna je od najorganizovanijih i najuticajnijih organizacija u Evropi u sprovođenju ERC ALS treninga.

Resuscitacioni savet Srbije - kao nevladina, nestranačka, neprofitna, organizacije, nefinansirana od zvaničnih struktura zemlje u kojoj deluje i koja radi isključivo na volonterskoj osnovi  - jedan  je od najrazvijenijih i najorganizovanijih Nacionalnih Resuscitacionih saveta u Evropi prema podacima i utvrdjenim indikatorima o organizovanosti saveta u Evropi.

Ovi indikatori uvazili su broj organizovanih kurseva i broj polaznika po kursu, nacionalni bruto dohodak, indikatore kvaliteta pripripreme i organizacije ERC programa, te ostale indikatore kvaliteta izvodjenja ERC programa i konačno uzelo je u obzir i mozda najvazniji element zadovoljstvo polaznika i njihovu ocenju kvaliteta, načina izvođenja seminara i korisnosti materije koja im je prezentovana.

Nakon izvrsene analize, Resuscitacioni savet Srbije našao se u samom vrhu, daleko ispred mnogih nacionalnih organizacija koje ovu funkciju obavljaju profesionalno ili uz veliku finansijsku pomoc države.

Ova analiza objašnjava veliki ugled Resuscitacionog saveta Srbije u Evropi i objašnjava značajna mesta predstvanika Saveta u telima Evropskog resuscitacionog Saveta.

Saveti manjih zemalja pokazuje ovo istrazivanje, pokazali su se organizovanijim i kompaktnijim.
Tako su prva mesta zauzeli upravo saveti malih zemalja, Malte, Kipra, Slovenije, Islanda.

Visok stepen homogenosti, mali broj rukovodioca, kvalitetan nadzor nar radom i izvodjenjem seminara očito je lakše postići u malim zemljama.

Obavezna obuka za sve zdravstvene radnike obezbedila je osim organizovanosti Malti i Kipru visokomesto na ovoj tabeli. Ove male ostrvske zemlje su uvele visok standard u kome svaki lekar i svaki zdravstveni radnik da bi obavljao delatnost ima obavezu uspesnog ovaladvanja Preporukama 2010 kurseva po ERC standardu slično kao i UK na čiji se model zdravstvenog sitema i oslanjaju.

Mesto Sloveniji medju najrazvijenijim obezbedila je činjenica da za je dobijanje dozvole za rad svaki lekar obavezan da polozi i demonstrira vestine iz Resuscitacione i Urgentne medicine koje uključuju i ERC ALS kurs. Veliki broj lekara iz Srbije je ucestvovao na ovim kursevima u Sloveniji kao polaznik u nameri da stekne dozvolu za rad u Sloveniji.

Saveti velikih zemalja imaju znacajno obimniju aktivnost, veći broj polaznika i veći broj kurseva. O tome govori sledeći grafikon. On ukazuje da savet Nemacke ima daleko najmasovniju aktivnost što i priliči jednoj tako velikoj zemlji.

PUT KA VRHU

Put ka vrhu bio je vrlo težak, započeo je pre 15 godina i na lestvici uspeha peli smo se polako, vrlo polako i oprezno.

Uvrštavanje Resuscitacionog saveta Srbije medju najorganizovanije nacionalne savete u Evropi jeste veliko priznanje. Ovo priznanje  je posledica izvandrednih organizacionih sposobnosti ljudi koji rade i rukovode radom ove organizacije i zaista fantasticnom kvalitetu ljudi koji su je tokom proteklih godina predstavljali savet u Evropi i ili bili ucesnici u procesima nadzora nad kvalitetom rada Saveta.

Ovaj post posvećen je ulozi Resuscitacionog saveta Srbije u organizaciji ERC ALS - ERC kurseva naprednih mera životne podrške.

ERC ALS kursevi su najsloženiji oblik obuke po ERC standardu. Potrebno je izuzetno puno strpljenja i rada da se usvoji ovaj složeni oblik obuke.

Moze se reći da je jedan od najsloženijih zadatala usvojiti ovaj standard treninga jer, ERC ALS CERTIFIKAT cesto je odlučujući dokument za rad na nekim vrlo plaćenim radnim mestima - naprimer rad na brodu, lekar na kruzeru, ali i za rad u mnogim zemljama.

Malo je dokumenata koji se u Srbiji izdaju te se priznaju i uvazavaju u nizu zemalja, ali i nizu kompanija.
Malo je  potvrda o obrazovanju koji se u ovako složenim profesijama kao što je lekarska, prihvataju bez dodatnih provera.

U stvari, ja lično neznam da iko u Srbiji izdaje bilo kakvu potvrdu o obrazovanju koju je dovoljno samo prezentovati poslodavcu u inostranstvu, i koji je prihvata bez ikakvih dodatnih dokumenata ili dokaza, a eventualnu proveru vrsi putem ERC CMS sitema unosom podataka sa certifikata.

ERC PORODICA

Evropski resuscitacioni savet objedinjava aktivnost 32 nacionalna resucitaciona saveta iz zemalja Evrope ali i niza saveta Afričkih mediteranskih zemalja, zemalja bliskog i srednjeg istoka, ukupno 48 zemalja učestvuje u radu Evropskog resuscitacionog saveta.
Nacionalni saveti sa ugovorom ili memorandumom o razumevanju 
Evropski resuiscitacioni savet sa nacionalnim savetima sklapa Ugovor o Saradnji ili potpisuje memoranduom o razumevanju.

Na slici levo prikazane su Evropske zemlje koje imaju Ugovor ili potpisan memorandum o razumevanju.
Srpski resuscitacioni savet jedan je od članova porodice saveta koji čine mrežu Evropskog resuscitacionog saveta.
Svi saveti članovi ERC porodice imaju pravo i mogućnost da rade na usvajanju specifičnog oblika treninga koji ima za cilj da se stvore nacionalni instruktorski timovi - koji su osposobljeni da kao edukatori edukatora, ili instruktori rade na implementaciji Preporuka za resuscitacionu medicinu koje ERC u saradnji sa sličnim kontinentalnim organizacijama usvaja svake pete godine.

Ove preporuke proističu iz naučnog konsenzusa koji se postize u okviru ILCOR komiteta, i pretstavljaju teoretski i naučni okvir savremenih saznanja koje treba primeniti u zbrinjavanju životno ugroženog čoveka.

Praktične veštine potrebne za primenu Preporuka  usvajaju se kroz Seminare i kurseve koje po ERC standardu sprovode posebno utrenirani instruktori.

Najsloženiji oblik obuke je ERC ALS obuka i najteze ju je usvojiti i implementirati u jednoj zemlji.

Ovaj rezultat koji nas čini zadovoljnimk i ponosnim prema svim pokazateljima ponoviće se i u toku 2013 godine.

Ovaj rezultat postigli smo zavaljujući oslanjanju na mlade, njihove sposobnosti i neopterećenost predrasudama.


 Zahvaljujuči vrlo preciznom i tačnom planiranju a pre svega zahvaljujući timskom radu i jedinstvenoj viziju cilja kod svih ljudi koji su stvarali Savet tokom 15 godina.

среда, 21. август 2013.

Iznenadni srčani zastoj nas staje pet milijardi eura godisnje

Uticaj iznenadnog srčanog zastoja na nacionalnu ekonomiju

Uticaj iznenadnog srčanog zastoja na nacionalnu ekonomiju nije se u Srbiji znacajnije razmatrao, nemogu se sa sigurnoscu utvrditi razlozi zasto i zbog cega u nijednoj postavci nacionalne ekonomije tokom posledjih 10 - 20 godina ovom pitanju nije posvecena dužna pažnja, 
Tokom 10 godina gubitak nacionalne ekonomije procenujem na najmanje 50 milijardi eura.

Organizovanje prevencije, kvaliteno pracenja oboljevanja od hroničnih nezaraznih bolesti i sitematski pregledi populacije se nesprovode. Nepostoje instrumenti kvalitetnog pračenja i prevencije nastanka ove bolesti te posledice nepostojanja sitema borbe protiv ovog oboljenja skupo nas staju. 

Struktura gubitaka

Direktni gubici
kao posledica preranog umianja radno sposobnog stanovnistva (umiru osobe od 40-65 godina - prosecna starost 51,5 godina.

Osnova procene
- gubitak prihoda porodice - 400 eura mesecno prosečna plata
- gubitak prihoda drzave - 200 eura mesecno /porezi i doprinosi /

Indirektni gubici
- porodica prima penziju te to donosi dodatno izdvajanje  fonda penziono invalidskog za penziju za suprugu ili decu preminulog - porodična penzija 300 eura mesečno plus doprinosi je oko 400 eura mesečno

KALKULACIJA

GODIŠNJE  - 30.000 umrlih usled iznenadnog srčanog zastoja u prosecno 51 godini zivota 
14 godina radnog staza izgibleno (prosecna dob umrlih do 65 godina zivota)
12 meseci godisnje 
1000 eura gubuitka - manji prihodi - veci rashodi

UKUPNO
5.040.000.000 eura godisnje


Uz sve manjkavosti ovakvog laičkog načina sagledavanja gubitka drustva - posledice nedovoljne drustvene brige i pažnje posvećene iznenadnom srčanom zastoju - stoje kao činjenica.

Program prevencije na nacionalnom nivou nije ni u povoju, stručnjaci koji se ovim pitanjima bave veću pažnju poklanjaju otvaranju novih kapaciteta lečenja i dijagnostike nego preventivnom radu koji jeste mukotran i jedino on dugorocno donosi rezultate. Uz to on jeste vezan za vec postojecu mrežu primarne zdravstvene zastite sa svim svojim vrlinama i manama.
Mreza ustanova primarne zdravstvene zastite neopravdano je u senci nastojanja velike medicine koja nebi ni bila potrebna u tom obimu da primarna zastita ostvaruje svoju funkcju.

Ujadnaceniji i odmeren pristup ovome bio bi od koristi

Izgradnja kapaciteta evaluacije postignutih rezultata putem monitoringa hronicnih nezaraznih bolesti i evaluacije istih na godisnjem i višegodisnjem nivou takodje je od znacaja.

Ovaj post ima nameru da ukaze na znacaj ovog problema

ZAKLJUČAK


Najgrublja procena ukazuje da je gubitak zajednice usled prerani smrti njenih članova najmanje oko 5.000.000.000 eura godisnje - direktan gubitak a onaj posredni koji je posledica raspada porodice i dugoročnih gubtaka koji nastaju usled slabljenja institucije porodice nemoze se sa preciznoscu i lako izracunati, 
Nepostoje studije koje na celovit način sagledavaju ekonomske pokazatelje preranog umiranja usled kardiovaskularnih oboljenja na nacionalnu ekonomiju. 

Jasno je da prerana smrt vise od 30.000 ljudi utice na ekonomiju kao i svaki dogadjaj, prirodna katastrofa koja odnosi veliki broj zivota.
Prerana smri i umiranje usled iznenadnog srčanog zastoja osoba u zivotnoj dobi od 40 do 65 godina, vezuju se za neocekivanu smrt naizgled zdravih osoba ili osoba koje obicno nisu imale znacajnije zdravstvene tegobe. Radno sposobno stanovnistvo u najboljem životnom periodu, muškarce u 75% slučajeva.
Pokušati precizno utvrditi uticaj ovog dogadjaja na nacionalnu ekonomiju nadleznost je pre svega za to zaduzenih Drzavnih organa, posao NGO sektora je da ukaže na značaj i potrebu sagledavanja ekonomskog uticaja umiranja usled iznenadnog srčanog zastoja na nacionalnu ekonomiju.
Ovaj post treba posmatrati kao deo tog nastojanja.

понедељак, 19. август 2013.

Preporuke RSS - Preporučene tehničke karakteristike Automatskih spoljasnjih defibrilatora za upotrebu u Srbiji

TEHNIČKE KARAKTERISTIKE AED UREDJAJA – NACIONALNA PREPORUKA RESUSCITACIONOG SAVETA SRBIJE


Nabavka AED urdjaja vrlo je odgovoran posao. Kvalitet uredjaja njegova prilagodjenost i podržavanje Preporkama utvrđenih zahteva je od ključnog znacaja za uspesno planirani AED program.

Resuscitacioni savet Srbije kao strukovna organizaija koja se bavi resuscitacionom medicinom, organizacija čiji članovi zauzimaju vodeća mesta u Evropskom resuscitacionom savetu i čiji član je Autor Preporuka 2010 za resucitaciju i primenu AED uredjaja, ima drustvenu odgovornost da sačini jasne preporuku kojom se vec izborom AED uredjaja jasno opredeljuje kvalitet AED programa u Srbiji.

Tokom 2012 i 2013 godine izvršena je analiza dostupnih podataka o postavljenim AED uredjajima u Republici Srbiji – posebno javno postavljenih AED uredjaja. Ova analiza obuhvatila je analizu iskoristivosti postavljenih uredjaja, analizu nihovih tehničkih karakteristika i dostupnih izvestaja o koriščenju ovih uredjaja u Republici Sbiji.

Analiza ce biti u celosti dostupna javnosti tokom oktobra 2013, kada če u okviru obelzavanje Evropskog dana primene AED uredjaaj biti i objavljena.

Evropski parlament je u junu 2012 godine doneo dekleraciju kojim je ohrabrio i podstakao sve zemlje članice da donesu regulativu za upotrebu ovih uredjaja u Evropi a sa ciljem da se poveča njihova iskoristivost i poboljsa kvalitet AED programa u Evropi.


Preporuke – TEHNIČKE KARAKTERISTIKE AED UREDJAJA PREPORUCENIH ZA UPOTREBU U SRBIJI – deo su nastojanja uređenja ove osetljive oblasti. Izbor kvalitetnih uredjaja jeste nesto o čemu netreba diskutovati, jer od toga zavise zivoti ljudi ali i sudbina nemalih sredstava investirannih od društvenih zajednica u AED program. 
Jedno je sigurno. do sada sprovedeni AED programi, u kojima nasa organizacfija nije nikako učestvovala, ne daju rezultate. Počesto se i nezna gde su postavljeni, obuke periodične za njihovu primenu nema, nema izveštaja o primenu. Očigledno je da do sada postavljeni AED uredjaji se nekoriste i da su prema nama dostupnim podacima ovi uredjaji skupo plaćeni a da su mahom zastarele tehnologije.

KONFLIKT INTERESA


Resuscitacioni Savet Srbije i autorski tim Preporuka nema konflikt interesa, Rad resuscitacionog Saveta Stbije ni u jednom delu nije finansiran od proizvodjča ili distributera oprekme a autori Preporuka nemaju lično konflikt interesa jer ni na koji način nisu primili tokom poslednjih pet godina sredstva za svoj rad ili stručno usavršavanje od proizvodjača opreme ili distributera opreme.

Resuscitacioni Savet Srbije kao društveno odgovorna organizacije, strukovna organizacija i organizacija koja se sistemski bavi pitanjem implemetacije Preporuka u Srbiji ulozila je napor, vreme i sopstvena sredstva da sačini ove Preporuke.

CILJ


Cilj ovih preporuka je da se unapredi kvalitet implementiranih AED programa u Srbiji i omoguci jasno razlikovanje kvalietnog i TRANSPARENTNOG AED programa od onih koji to nisu.

Ovaj post je deo javne rasprave o ovom dokumentu, te svi koji imaju primedbu na sacinjen dokument – tehničke karakteristike AED uredjaja preporučenih za upotrebu u Srbiji, mogu svoje primedbe izneti do kraja perioda predvidjenog za raspravu

Od izuzetnog značaja je da je uredjaj NOVE TEHNOLOGIJE i da podrzava najnovije – vazece PREPORUKE (dokument koji sacinjavaju kontinentalne organizacije kao sto su, European Resuscitation Concil – za Evropske zemlje, American Heart Association – za SAD). Od ponudjaca se treba traziti da navedu dali njihovi uredjaji rade na ovaj PREPORUKAMA 2010 predvidjen način.

KLJUCNE TEHNIČKE KARAKTERISTIKE


GLASOVNE NAREDBE I JEZIK UREDJAJA


Automatski spoljašnji defibrilator koristi glasovne naredbe radi vodjenja obučenog nemedicinskog i medicinskog spasioca kroz protokol, Jezik koji uredjaj koristi treba da bude razumljiv korisniku i da ga on bez teskoča koristi, po pravilu je to jezik koji se sluzbeno koristi u zemlji u kojoj se uredjaj postavlja, dakle u Srbiji je to Srpski jezik.

Primena uredjaja koji koriste druge jezike (engleski, nemački, francuski i sl...) te nihovo postavljanje je štetno i moze dovesti do tragičnih posledica.

BELEZENJE PODATAKA PRI UPOTREBI UREDJAJA

Uredja mora da poseduje mogučnost kontinuiranog beleženja podataka o korišćenju AED uredjaja, prvi ritam po uključivanju, isporuke soka, trajanje reanimacije i EKG zapis toka resuscitacije, te da taj zapis se moze reoprodukovati

Tako zabelezene podatke mogu se sa uredjaja očitati na jednostavan način, ovlasćenim pristupom a brisanje podataka nesme se vrsiti restartovanjem uredjaja vec samo posebno dizajniranim programom.

POVRATNA INFORMACIJA O KVALITATU CPR – U REALNOM VREMENU

Uredjaj treba da daje povratnu informaciju o kvalitetu mera CPR (masaza srca i ventilacija) u REALNOM VREMENU

To znaci da uredja poseduje mogucnost da u relnom vremenu daje podatke o kvalitetu mera kardiopumlmonalne reanimacije – dubini masaza srca, frekvenci masaza i da glasovnim komandama upozorava spasioca na potrebu da koriguje kvalitet rada.

Ovo jeste klučna karakteristika posebno za primenu AED programa na javnim mestima od nedovoljno obučenih spasioca.


NAČIN DONOŠENJA PREPORUKA


Nacionalni Resuscitacioni savet Srbije utvrđuje nacionalne preporuke za tehničke karakteristike koje uredjaj treba da ima na osnovu stručnih izvestaja i pregledom literature, na osnovu Preporukama utvrdjenih stavova i na osnovu podataka o korišćenju uredjaja i načinu pračenja korišćenja uredjaja objavljenog u stručnoj literaturi takav dokument upučuje na raspravu stučnoj javnosti i nakon sumiranja primedbi objavljuje preporuke za potrebne tehničke karakteristike uredjaja.


Ovaj post sadrzi listu tehničkih karakteristika AED uredjaj koje treba da poseduju uredjaji koje nacionalni resuscitacioni savet u Saradnji sa Evropskim resuscitacionim savetom preporucuje za primenu u Srbiji.




TEHNIČKI ZAHTEVI KOJE TREBA DA ZADOVOLJI AED UREDJAJ – PREPORUKA RESUSCITACIONOG SAVETA SRBIJE

OPSTI ZAHTEVI


  1. Da poseduje glasovne komande koje vode spasioca – osobu koja koristi uredj. Glasovne komande su na Srpskom jeziku po vazećem Protokolu preporučenom PREPORUKAMA .
  2. Da AED uredjaj poseduje mogučnost belezenje podataka o radu uredjaja (prvi ritam, EKG zapis tokom rada, isporuke električnog soka, dubina kompresija, frekvenca kompresija, broj respiracija, ukupno trajanje rada, i ostale podatke po Utstajn protokolu koje treba da belezi AED uredj.
  3. Da Uredjaj poseduje mogucnost prenosa podataka sa AED na uredjaj za ocitavanje i to putem:
    1. USB ili
    2. memorijska kartica ili
    3. infracrveni port
    4. plavi port

  1. Da je softver kojim se uredjaj vodi slobodno prisutan na internetu, na sajtu proizvodjača opreme te da mu korisnik pristupa bez ograničenja i nadoknade
  2. Da je prodavac uredjaja sposoban da servisira defibrilator i prilagodi izlazne podatke potrebama kupca.

POSEBNI ZAHTEVI


  1. AED protokol uredjaja moze da se azurira – prema novim Preporukama bez nadoknade
  2. AED poseduje mogučnost davanja povratnih informacija za merenje kvaliteta CPR, merenje dubine, frekvence, odnosa kompresija i ventilacija, dužine trajanja CPR efektivno, broj elektricnih šokova, zapis EKG ritma koji je prvi zabeležen po ukljucivanju defibrilatora i celokupnog trajanja i toka resuscitacije i upotrebe defibrilatora tokom rada.
  3. Dali su podaci o upotrebi uredjaja tako snimljeni da bez posebnog softvera nemogu biti obrisani sa uredjaja.
  4. Izjavu da defibrilator ima upotrebnu dozvolu FDA agencije i CE oznaku.
  5. Vreme od prekida masaže do isporuke DC soka (sto kraće)
  6. IP vrednost sto veca.
    1. IP vrednost je dvocifreni broj koji opisuje otpornost AED uredjaja na prašinu (prvi broj) i otpornost AED uredjaja na vodu (drugi broj). Veća vrednost, znači - otporniji uređaj, maksimalno obicno iznosi 55
  7. Tip baterija i troskovi baterija u petogodišnjem periodu
  8. Rok trajanja elektroda i cena novih elektroda – troskovi – odrzavanje pripravnosti uredjaja - na petogodisnjem nivou
  9. Obavlja li defibrilator automatsko samotestiranje i u kom periodu.
  10. Maksimalna visina sa koje defibrilator moze da padne bez posledica prema dekleraciji proizvodjacan (sto veca, po pavilu odgovara visini postavljanja defibrilatora).



    DISPLEJ - Monitor na AED Uredjaju

    Sve AED uredjaje delimo na AUTOMATSKE i AUTOMATIZOVANE

    AUTOMATSKI AED UREDJAJI

    AUTOMATSKI AED uredjaji se korste i prepurucuju se za korišćenje od strane nedovoljno utreniranih osoba - NEMAJU MONITOR - EKRAN sa mogučnošću prikaza EKG zapisa jer osoba koja koristi samo sledi govorna uputstva uredjaja i nedonosi nikakve odluke osim one da UKLJUČI UREDJAJ.
    Kod AUTOMATSKIH AED uredjaja isporuku šoka vrši sam uredjaj, dakle spasilac ga ukljući, sledi uputstva i postavi ektrode po uputstvima a uređaj sam ako je to potrebno isporuči električni šok a po isporuci daje uputstvo da se nastavi ili nenastavi sa CPR. 


    AUTOMATIZOVANI AED UREDJAJ

    Automatizovan AED uredjaj predvidjen je za upotrebu od dobro utreniranog spasioca, zdravstvenog radnika ili lekara ima displej ili ekran na kome se prikazuje EKG zapis, uredjaj daje Preporuku za isporuku električnog šoka ali odluku o isporuci šoka i isporuku električnog šoka vrši spasilac - dakle konačnu odluku donosi osoba a ne uredjaji - donosi je onaj koji uredjaj upotrebljava i isporučuje ili ne električni sok pritiskom na dugme.

    Automatizovani AED uredjaji obavezno treba da imaju ekran za prikazivanje EKG zapisa


    AUTOMATIZOVANI AED UREĐAJI BEZ MOGUCNOTI PRIKAZA AED ZAPISA su uređaji stare tehnologije i ne preporučuju se za upotrebu od obučenog spasioca, posebno kada uz navedeno nemaju mogucnost da na ekranu prikažu u realnom vremenu povratnu informaciju o kvalitetu CPR.